• Vijesti
  • Objavljeno
  • Pročitano 174 puta

KORONA VIRUS I KAKO PREŽIVJETI SAMOIZOLACIJU?

Prema najnovijim podatcima, u Hrvatskoj je trenutno 306 osoba zaraženo koronavirusom, učinjena su brojna testiranja te je veliki broj osoba u samoizolaciji, pozitivno je što je pet osoba izliječeno. Osobe kojima je propisana samoizolacija evidentirani su u sustavu Ministarstva unutarnjih poslova (MUP-a) te policija provjerava pridržavaju li se pravila, a od petka se status samoizolacije vidi i u sustavu liječnika obiteljske medicine te zaposlenici ljekarna. Osobe koje krše samoizolaciju, bit će novčano kažnjene, a čemu smo već svjedočili.

U medijima se učestalo ponavljaju simptomi po kojima se može prepoznati zaraza koronavirusom. Korona virus izaziva blage simptome slične gripi, poput:

- povišene tjelesne temperature
- suhog kašlja
- otežanog disanja
- bolova u mišićima te
- umora (Vlada Republike Hrvatske, 2020).

Izolacija znači da se pojedinac povlači iz socijalnih kontakata te se smješta i boravi u posebnoj prostoriji radi sprečavanja širenja zarazne bolesti, pa tako i COVID-19. Samoizolacija je isto to, samo što se termin izolacija koristi za bolesne osobe, a samoizolacija ili kućna karantena za zdrave. Samoizolacija je posebna mjera zdravstvene zaštite koja se provodi temeljem odluke ministra zdravstva. Sve osobe koje su bile u bliskom kontaktu s oboljelim osobama ili su unazad 14 dana boravile u područjima/zemljama s lokalnom ili raširenom transmisijom (prijenosom) koronavirusnom bolesti COVID-19 u trajanju od 14 dana od napuštanja zahvaćenog područja ili doticaja s oboljelom osobom moraju se pridržavati mjere samoizolacije. Trajanje mjere je 14 dana, a podrazumijeva ostanak kod kuće te izbjegavanje fizičkog kontakta s drugim ljudima.
Osobama kojima je određena mjera samoizolacije moraju se pridržavati sljedećih obaveza, a s ciljem zaštite samih sebe kao i drugih.

Prema službenoj stranici Vlade Republike Hrvatske na kojoj su svi relevantni podatci vezani uz koronavirus to su:

1. Nije dozvoljeno izlaziti iz kuće, osim u krajnjoj nuždi.
2. Kada uđete u samoizolaciju, dužni ste se javiti izabranom liječniku obiteljske medicine. Daljnja javljanja nisu potrebna, osim ako dobijete temperaturu.
3. Mjerite tjelesnu temperaturu ujutro i navečer.
4. Obratite pažnju na pojavu simptoma respiratorne infekcije (temperatura, kašalj, otežano disanje...).
5. Redovito perite ruke sapunom ili koristite hidroalkoholnu otopinu.
6. Redovito čistite i dezinficirajte predmete i površine u prostorijama gdje boravite.
7. Redovito provjetravajte prostoriju.
8. Koristite zasebnu posteljinu, ručnike i pribor za jelo.
9. Osigurajte odvojenu sobu i odvojeno koristite kupaonicu.
10. U slučaju potrebe za odlaskom u zdravstvenu ustanovu prethodno se javite telefonom liječniku obiteljske medicine ili nadležnom epidemiologu.

Kako je većina ljudi naviknuta na učestala kretanja i druženje, mjera samoizolacije, ali i generalno pridržavanje novih odluka Vlade Republike Hrvatske o okupljanjima dovode do povećanja negativnih emocija i tjeskobe kod građana.
Tjeskoba je izrazito negativan osjećaj koji je često izazvan pretjeranom brigom, nemirom, strepnjama, napetostima ili nekim drugim teškim životnim okolnostima koje nas uznemiravaju i brinu (Granić, 2020). Sinonim je za anksioznost koja se smatra jednim od najčešćih psihičkih poremećaja koji značajno narušavaju kvalitetu života.
Crveni križ naglašava kako tijekom izolacije i čekanja, postoji mnogo stvari koje osoba u izolaciji ne može kontrolirati, ali navode savjete što može pomoći.

  • Napravite nešto za što nikad niste imali vremena zbog posla ili drugih obaveza: naučite novu vještinu.
  • Kognitivne vježbe: čitajte, pišite, rješavajte križaljke ili sudoku odnosno radite aktivnosti kojepotiču razmišljanje.
  • Pokušajte pronaći nešto pozitivno u situaciji u kojoj se nalazite: humor je najdjelotvorniji lijek protiv bespomoćnosti i smanjuje anksioznost i frustraciju.
  • Održavajte kontakte s članovima obitelji i prijateljima: nazovite nekoga s kim se niste dugo čuli, pošaljite im poruku ili koristite druge načine komunikacije s drugim ljudima.
  • Ako ste religiozni, molitva može biti djelotvorna u nošenju sa situacijom.
  • Koristite neke od tehnika upravljanja stresom: postoje različite tehnike opuštanja koje vam mogu pomoći da reducirate stres i da upravljate s vrtlogom emocija u kojem se nalazite (npr. pravilno disanje).
  • Prihvatite svoje osjećaje: doživljavanje stresne situacije može prouzročiti razne emocionalne reakcije kao što su ljutnja, frustracija, anksioznost, krivnja itd. S obzirom na situaciju u kojoj se nalazite ovo su normalne reakcije.
  • Moguće je pružiti i direktnu podršku osobama u izolaciji te nakon ozdravljenja. Osobe u izolaciji moguće je nazvati telefonom i provjeriti kako se nose sa situacijom.
  • Prema potrebi i mogućnostima, moguće je organizirati i Skype razgovor (Vlada Republike Hrvatske, 2020).

Kada su djeca kod kuće (jer vrtići ne rade, a škola je online), a roditelji rade od doma dolazi do niza potencijalnih teškoća, ali i do mogućnosti odrađivanja onog za što nikako ne možemo naći vremena. Neki će se na samoizolaciju i smanjenje socijalnih kontakata prilagoditi bez većih teškoća, dok će drugima to predstavljati problem. Ono što je sigurno jest da dolazi do poremećaja uobičajene rutine članova obitelji koji su prisiljeni boraviti zajedno, a što može utjecati na kvalitetu života. Sposobnost odrađivanja posla od kuće ovisit će o raznim čimbenicima kao što su dob djeteta, prirodi posla, rasporedu u kućanstvu, ali i o temperamentu kako roditelja tako i djece (Ribeiro, 2020).Osim spomenute tjeskobe, mogu se javiti loše raspoloženje, frustracije, ali i depresija. Profesorica psihologije sa Sveučilišta u Melbourneu i savjetnica za roditeljstvo. Lea Waters (prema Ribeiro, 2020) navodi kako samoizolacija može utjecati na tri kritične komponente mentalnog zdravlja, a to su osjećaj autonomije, povezanost (osjećaj povezanosti s drugima) i kompetencije (osjećaj učinkovitosti). Uz navedeno naglašava da postoji i dobra vijest, a to je kako će sve to proći

Sjetite se da je anksioznost normalna pojava posebno u trenucima kao što je ovaj jer postoji određena neizvjesnost koja ne ovisi o nama samima, no unatoč svemu, nitko od nas to ne mora prolaziti sam.

Ako Vi ili Vaši ukućani imate potrebe za podrškom i osnaživanjem u ovim vremenima slo.bodni ste javiti se našim djelatnicama na

mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.,

na broj telefona 01/6040-198,

putem mrežne stranice (https://zajednica-susret.hr/) t

e putem Facebook profila Zajednice Susret (https://www.facebook.com/Zajednica-Susret-660428070722269/).

Za Vas smo dostupni od ponedjeljka do subote od 8 do 20 sati.

Ovo su posebna vremena s kojima se svi kao nacija zajedno nosimo te si trebamo i možemo biti međusobna potpora.

Ela Megla, mag.paed.soc.,
stručna suradnica u Humanitarnoj organizaciji „Zajednica Susret“

 

Literatura:
Granić, M. (2020) Tjeskoba – uzroci, simptomi i liječenje. Kreni Zdravo https://www.krenizdravo.rtl.hr/zdravlje/mentalno_zdravlje/tjeskoba-uzroci-simptomi-i-lijecenje (posjećeno dana 23.03.2020.)
Ribeiro, C. (2020). The family lockdown guide: how to emotionally prepare for coronavirus quarantine. https://www.theguardian.com/world/2020/mar/13/the-family-lockdown-guide-how-to-emotionally-prepare-for-coronavirus-quarantine (posjećeno dana 20.03.2020.)
Vlada Republike Hrvatske (2020). Hrvatski crveni križ otvorio telefonske linije za podršku osobama u samoizolaciji. https://www.koronavirus.hr/hrvatski-crveni-kriz-otvorio-telefonske-linije-za-podrsku-osobama-u-samoizolaciji/110 (posjećeno dana 20.03.2020.)
Vlada Republike Hrvatske (2020). O bolesti. https://www.koronavirus.hr/o-bolesti/103 (posjećeno dana 20.03.2020.)

Poslijednja izmjena dana Utorak, 24 Ožujak 2020 12:56
(0 glasova)
Korištenjem ove web stranice pristajete na upotrebu kolačića u skladu s ovom Obavijesti o kolačićima. Ako ne pristajete na upotrebu ovih kolačića, molimo onemogućite ih.